Izvor: Dunjalučar

„Znam da ništa ne znam“ za 21. vek

новембар 30, 2024

U predgovoru svog romana ,,Sokrat – za vremena kriza i katastrofa“, Žan –Luj Sijani piše da su strepnja, neznanje i nezadovoljstvo imena naših Parki, tih drevnih božanstava , gospodarica naše istorije. Svakoj krizi i katastrofi koja nas je zadesila ovaj vrsni poznavalac istorije filozofije daje primer iz četvrtog veka pre naše ere. Babica misli, iscelitelj govora, Sokrat je želeo da brine o individualnoj duši, o njenim slepim i naslilnim željama, o njenim lutanjima i njenim strahovima. Žan- Luj Sijani želi da odlaskom u daleku prošlost da nam neku vrstu naravoučenija koje možemo izvući iz naslaga vremena, tako da nam istorija postane nezaobilazna učiteljica života i da osetimo kako gotovo iste ideje dotiču se i prepliću se kroz različito vreme. Kategorija vremena gubi značenje, a istorija ideja ostaje nešto nezaobilazno što zauvek traje.

Izvor: Kontrast

Ova izuzetna knjiga sastoji se od sedam poglavlja: Brinite o sebi, Nije drugi početak filozofije nego čuđenje, Znam samo jednu stvar, a to je da ništa ne znam, Spoznaj sebe, Mene je lako uveriti u zabludu ako vidim da nisam u pravu, Društvo nastaje zato što svako od nas nije sam sebi dovoljan i Nepravda čini čoveka sopstvenim neprijateljem. Naslovi poglavlja preuzeti su iz različitih Platonovih dela što ovom filozofskom delu daje posebnu težinu i vezuje ga za izuzetna pregnuća velikog filozofa čije nam je delo približio i predstavio Platon sećajući se svog učitelja.

Osnovno pitanje koje obuhvata praktično celo delo glasi – Da li bi filozofija koju je Sokrat zamislio i praktikovao kao brigu o sebi mogla da nam pomogne da se snađemo u svetu koji je u krizi? Tako se filozof vraća u naše vreme premreženo krizama, tugom i strahom, raznim anksioznostima u kojima se guši moderni čovek.

Izvor: Nova akropola

Sokrat se pojavljuje da nam ukaže na to da telo može da se leči samo lečenjem duše. Ono što čovek jeste, ono što ga definiše i razlikuje, to je njegova duša. Stoga je na nju usredsređena i na nju se koncentriše briga o sebi. Oruđe koje nam Sokrat daje nije ništa drugo do preispitivanje onoga što jesmo. Krize kroz koje prolazimo stavljaju nas pred složen svet, čiji su elementi, u tome se svi slažu, povezani višestrukim vezama. Iskušenje je naš učitelj, katastrofa je naš guru. Strah, prezir i jadikovanje su morbidne strasti naše svakodnevice.

Strašna pošast zvana korona napala je naš svet 2020. godine i podsetila nas na slične kataklizme koje su pohodile i naše daleke pretke. Ova pošast savremenog sveta dovela je do izolacije, dovela je u jednu tešku i specifičnu situaciju savremenog čoveka i naterala ga da grozničavo razmišlja o svom svetu i da traži mesto u njemu. Ova moderna i užasavajuća pandemija vratila nas je u vreme pojave kuge i bacila novo svetlo na znameniti roman Albera Kamija. Ponovo je istorija dobila na svojoj težini i podsetila nas na pojave koje su neizbežne i koje tako surovo opsedaju našu i prethodne civilizacije.

Izvor: CDC

Savremeni svet je težio stvaranju „globalnog sela“ i pokušavao da što više poveže ljude i učini ih u velikoj meri dostupnim jedne drugima. Sve to podseća na ono antičko vreme i trg Agoru koji je značio približavanje ljudi i strujanje ideja između njih. Nažalost, okrutna pandemija zvana korona ponovo je zapretila čovečanstvu ukidanjem međusobnih ideja i njihovom razmenom. Čovek dolazi do toga da se okreće samom sebi i da vrši detaljno preispitivanje svojih ideja i pogleda.

Sokrat zagovara idealnu državu i idealnu vladavinu u kojoj bi filozofi bili na čelu Države i svojim idejama kreirali idealni svet i ustrojstvo države. Naše raspamećeno vreme u potpunosti je demantovalo ovu Sokratovu ideju i pokazalo da je naš svet daleko od ovakvog ustrojstva i da njime vladaju mediokriteti, pohlepa, zavist, mržnja, nerazumevanje… Orvelov roman 1984. nije fantazmagorija i utopija o jednom nepostojećem svetu. Romaneskni svet Orvela postao je naša stvarnost i vreme u kome živimo. Napomenuću da je Žan-Luj Sijani apostrofirao u ovoj knjizi Hakslija i njegov romaneskni svet. Sijani i njegovo delo deluju i edukativno, jer na kraju svakog poglavlja ovaj intelektualac nam daje dodatnu literaturu koja treba da proširi naša saznanja.

Komentarišite

Your email address will not be published.

Prethodna objava

Raskid sa prošlošću ili pokajanje?

Sledeća objava

Filozofija ivičnog iskustva

Najnovije iz kategorije Društvene

Panika u srednjoj klasi

Geiger, T. (1930). Panik im Mittelstand. Die Arbeit: Zeitschrift für Gewerkschaftspolitik und Wirtschaftskunde, 7(10), 637–654. Niko ne sumnja u to da je nacionalsocijalizam[1] (NS)

Izgubljene iluzije

U ovom tekstu, pokušaću da predstavim prikaz (srpskog) društvenog stanja u eri neoliberalnog kapitalizma. Potrudiću se da tekst ne bude jezički prezahtevan i da

Сведочимо ли рађању нове културе?

Актуелност Шпенглерове и Берђајеве мисли на разумевање савремености Често се сматра да су социјализам и капитализам некакви опозити, различита друштвена устројства и друштвене организације.

Fašizam i „novi svetski“ poredak

Autor: akademik, filozof Mihailo Marković Marković, M. (1995). Fašizam i „novi svetski“ poredak. Vojno delo, (3), 61–74. Pre pola veka poražene su u svetskim